O le faasalalau o tala lē sa’o ma tala tau faasese e uiga I le COVID-19 o se faatupu popolega tele lea i le lalolagi atoa. E tāua ai le faamalosia o le a’oa’oina malamalama o tagata tusitala/fainusipepa ae maise lava i atunuu tau atina’e e faigatā ona maua gofie ai ni faamatalaga faamaonia . O le ala lea ua faamalosia ai le tutū faatasi a le UNESCO ma le WHO e fo’ia faafitauli o loo feagai ma tagata tusitala/fainusipepa i totonu o lotoifale o nei atunuu, ina ia momoli atu ni tala sa’o tau soifua maloloina ma faamalepe tala tau faasesē e uiga i le COVID-19 ma tui puipuia. O tagata agavaa o le WHO ua latou tuu faatasia ni fe’au pupuu fa’aalaleo. O le a mauaina lea i gagana faapitoa e ono a le UN atoa ai ma gagana faatagatanuu ma gagana faa- lotoifale mai Aferika, Amerika i Saute ma Asia Saute-sasa’e.
O fe’au fa’aalaleo e mafai ona maua fua ma faasalalau atu i tagata lautele, tagata ta’itoatasi, ma leitio faasalalau i itu e tele o le lalolagi.
Faamolemole faasalalau ma faasoa nei fe’au ua mae’a ona saunia mo faasalalauga.
A iai ni fesili faafesootai mai: m.lourenco@unesco.org
Fe'au fa'atatau i Tui Puipuia
Fe'au 1:
Fai sou tui puipuia mo le COVID -19
O tui puipuia uma mo le COVD-19 ua mae’a ona su’esu’e ma faata’ita’ia lelei ma e maualuga tele le tulaga o puipuiga tetee atu i le gasegase tigaina poo le maliu mai lenei faama’i. O lea la, fai sou tui puipuia I soo se tui o le a tuuina mai tusa lava pe ua uma ona e maua I lea faama’i. E tāua tele le fai loa o sou tui, aua e te toe faatali. O le auala vave fo’I lea e mafai ai ona atia’e le puipuia o soifua maloloina i totonu o o tatou alaalafaga ma mafai ai ona tatou toe fo’i atu i o tatou olaga sa iai.
O lenei fe’au ua auina atu ia te oe e le UNESCO, WHO, Radio Polynesia, ma le British High Commission, Apia.
Gagana Samoa
Hindi
iTaukei
Fe'au 2:
Pe a uma ona faia le tui puipuia.
E ui lava o le tui o le COVID-19 e puipui ai tagata mai le malosi tele o le faama’i poo le oti fo’i, matou te lē o mautinoa pe mafai ona puipui ai oe mai le pesi mai o le faama’i poo le fepasia’i foi o le faamai i isi tagata. O lea ia tausisi pea i le vāvā mamao mai isi tagata ma fai lau pupuni fofoga ae maise i totonu o nofoaga tapunipuni tumutumu, poo nofoaga fo’i e lē lava se ‘ea. Fufulu soo ou lima ma pupuni lou tale ma lau mafatua i lou tuli lima faapi’o. O le faia uma o nei mea e puipuia uma ai tatou.
O lenei fe’au ua auina atu ia te oe e le UNESCO, WHO, Radio Polynesia, ma le British High Commission, Apia.
Gagana Samoa
Hindi
iTaukei
Fe'au 3:
O Āuga o le Tui e tatau ona nofo uta iai
O le tele o āuga o tui puipuia o le COVID-19 e tutusa lava ma āuga o isi tui puipuia – tigā, poo le fula fo’i o le lima na tui, fiva faamaalili, lelavā ma le ulu tigā. I le tele o taimi o āuga ia e tatau ona iai. Faafesootai ē o le soifua maloloina o loo gafa ma lenei faamai pe a fai e atoa le 24 itula o mu ma tigā pea le tui, poo le faaumiumi o āuga ma’i mo ni aso.
O lenei fe’au ua auina atu ia te oe e le UNESCO, WHO, Radio Polynesia, ma le British High Commission, Apia.
Gagana Samoa
Hindi
iTaukei
Fe'au fa'atatau i le faaitiitia ma puipuiga mai le COVID-19
Fe'au 1:
KOVITI-19 o se faama’i fou.
O le ‘au saienisi, tagata su’esu’e, ‘au galulue i le soifua maloloina ma isi, o loo galulue faatasi ina ia malamalama atili i le vairasi. Ae peita’i o le faasaienisi e sui ma toe foafoa i lea taimi ma lea taimi. E ui lava la i le fenumia’i o suiga fou, o nei suiga e aoga mo i tatou. O lea, tatala lou mafaufau i suiga fou, faatinoga ma faasinoga fou. Fetuutuunai ou manatu. Faaali lou tu malosi i au filifiliga .
O lenei fe’au ua auina atu ia te oe e le UNESCO, WHO, Radio Polynesia, ma le British High Commission, Apia.
Gagana Samoa
Hindi
iTaukei
Fe'au 2:
Fe’avea’i Pipisi
O le COVID-19 o le faama’i ua aofia uma ai le lalolagi ma ua suia uma ai o tatou ola, a tatou galuega, ma tatou fesooota’iga ma isi. O se lu’itau. Ae poo fea lava e te nofo ai, poo ai fo’i oe, o tatou uma ta’ito’atasi e mafai ona tatou fesoasoani e momotu filifili o feavea’i pipisi o le COVID-19.
Tautuana e te mulimulita’i i ta’iala faata’oto a lo outou alaalafaga – e tofu lava le atunuu ma ituaiga fe’avea’i pipisi e patino ia latou ma e iai lava a latou ta’iala ma faatinoga talafeagai mo nei faafitauli.
O lenei fe’au ua auina atu ia te oe e le UNESCO, WHO, Radio Polynesia, ma le British High Commission, Apia.
Gagana Samoa
Hindi
iTaukei
Fe'au 3:
Pupuni Fofoga
O le pupuni fofoga ‘ie o se mea faigaluega tāua tele e tetee atu ai i le faasalalau o le vairasi, ae maise pe a e lē mautinoa le vā o le 1 le mita mai isi tagata.
Ia e mautinoa lelei e tatau lava ona iai sau oe pupuni fofoga, e tatau ona tolu lau le mafiafia.
Fai lau pupuni fofoga ma ni lave taliga, ma faaeteete aua e te tago i luma o le pupuni fofoga. Tautuana ia ta i aso uma.
O lenei fe’au ua auina atu ia te oe e le UNESCO, WHO, Radio Polynesia, ma le British High Commission, Apia.
Gagana Samoa
Hindi
iTaukei
Fe'au 4:
Mauaina o e ua pisia i le faama’i
O loo faaauau pea le pepesi o le COVID-19 i le kelope.
E mafai ona e fesoasoani e taofi lenei tulaga i lou nofo to’atasi mo aso e 14 pe afai sa e latalata i seisi ua maua i le vairasi.
O lenei nofo to’atasi e mafai lava ona faia i lou fale ae tatau ona e nofo ese mai tagata o lou aiga. A lē mafai, e tatau ona e alu i seisi nofoaga e te nofo ai na o oe ae momoli atu mea e te mana’omia.
O lenei fe’au ua auina atu ia te oe e le UNESCO, WHO, Radio Polynesia, ma le British High Commission, Apia.
Gagana Samoa
Hindi
iTaukei
Fe'au 5:
O Ā’oga ma fanau a’oga
A faatusa i tagata matutua, e seasea maua mai ni lipoti o tamaiti ua mama’i, ma o ma’i fo’i e maua ai e lē ni ma’i tigaina tele. E ui lava e lē aafia tele tamaiti, e peisea’ī e to’atele atu tagata latou te fesoota’i iai i aoga ma totonu o nofoaga masani. O loo fai pea su’esu’ega i le aafiaga o tamaiti i le faama’i ina ia malamalama atili ai i feavea’i pipisi i nei tupulaga.
O lenei fe’au ua auina atu ia te oe e le UNESCO, WHO, Radio Polynesia, ma le British High Commission, Apia.
Gagana Samoa
Hindi
iTaukei
Fe'au 6:
Maketi Mea’ai Faaleaganuu.
O meaola, ae maise ai meaola taavao, o le mafuaaga lea o le 70% o faama’i pipisi i tagata. A faatau ma fasia i totonu o maketi o le a aafia ai tagata faigaluega faapea ma tagata faatau i le fe’avea’i pipisi o faama’i.
A fai sau faatau i se maketi o mea’ai faaleaganuu, alo ese mai i nofoaga o loo fasi ai manu.
O lenei fe’au ua auina atu ia te oe e le UNESCO, WHO, Radio Polynesia, ma le British High Commission, Apia.
Gagana Samoa
Hindi
iTaukei
Fe'au 7:
Faatasiga a tagata lautele
Soo se filifiliga ina ia faia se faatasiga i le taimi o le faama’i tele o le COVID-19, e tatau ona faalagolago i auala ia faa-saogalemūina ai. Ua faata’oto e le soifua maloloina a le lalolagi, poo le WHO ta’iala i le faatinoina o nei auala ina ia saogalemū ai ni faatasiga – e amata mai se faatasiga tele e pei o le Olimipeka e oo lava i faatasiga laiti e pei o aso fanau, faaipoipoga, taaloga lakapi laiti, poo faatasiga a aiga.
O lenei fe’au ua auina atu ia te oe e le UNESCO, WHO, Radio Polynesia, ma le British High Commission, Apia.
Gagana Samoa
Hindi
iTaukei